EKSPERTNA ANALIZA Rješenje: poduprijeti postojeće poduzetnike, stimulirati razvoj novog poduzetništva i STEM generaciju

Objavljeno 05.02.2019.

Načelnik Općine Bednja Damir Poljak s predstavnicima Instituta za obrazovanje za poduzetništvo – E4E iz Zagreba prošle je godine ugovorio izradu neovisne ekspertne analize i procjene poduzetničkog potencijala na podlozi poduzetničkih kompetencija kao temelja razvitka poduzetništva i gospodarstva na području općine Bednja.

Sažetak rezultata ekspertize donosimo vam u nastavku, kao i odgovor na pitanje: Što se može učiniti za razvitak poduzetništva, a samim tim i za poticanje gospodarskog rasta kao temelja za ekonomsku, demografsku i društvenu revitalizaciju bednjanskoga kraja?

Poduzetništvo u funkciji razvojabednjanskog kraja

Općina Bednja dijeli razvojnu sudbinu brojnih hrvatskih lokalnih zajednica, osobito u ruralnom i perifernom području. Obilježavaju je rastuće starenje i smanjivanje broja stanovnika, kao i uska i plitka sektorska gospodarska usmjerenost – uz poljoprivredu, gospodarske su aktivnosti uglavnom usmjerene prema području trgovine, uslugama za potrebe lokalnog stanovništva, građevinarstvu, ugostiteljstvu, proizvodnji i prema prijevozničkim uslugama. Osim Drvodjelca d.o.o. na prostoru Općine više nema niti jednog relevantnog proizvodnog kapaciteta. Zabrinjava i što su vremenom 'zastarijevanje' mentalnih sklopova kako zaposlenih, tako i poduzetnika, kao i degradacija i gubitak potrebnih (osobito specijalističkih) kompetencija i vještinapostajali sve izraženiji. To je osobito vidljivo danas kad se tzv. digitalna transformacija na globaliziranom tržištu nameće kao ključni proces i pretpostavka tržišnog opstanka i razvijanja konkurentske prednosti poduzetnika i gospodarskih subjekata te lokalnih zajednica.

Nameće se pitanje: što učiniti kako bi se potaknuli poduzetništvo i gospodarski rast, kao najpouzdanija uporišta svekolike revitalizacije i razvoja bednjanskog kraja?

Osnovni problemi razvoja bednjanskog kraja. Prije samog odgovora, razmotrimo najprije neke važnije podatke o kretanju stanovništva na području Općine Bednja. Procjenjuje se da je na dan 31. prosinca 2017. na području Općine živjelo 3.515 stanovnika. Raspoloživi podaci o prirodnom kretanju (prirodnom priraštaju) stanovništva za razdoblje 2011/2017. potvrđuju već konstatiranu tendenciju depopulacije, stalnog i sve bržeg smanjenja broja stanovnika – prosječno godišnje za 74,5 stanovnika (u 2016. za 99 i u 2017. godini za 91 stanovnika). U istom razdoblju prosječan je broj živorođenih 29 (u 2017. g. 25) i umrlih gotovo 66 (u 2017. g. 67); prosječan je broj sklopljenih brakova 19 (u 2017. g. 15) i razvedenih 4,42 (u 2017. g. 3).

Osim prirodnog, važno je i razumijevanje mehaničkog kretanja stanovništva (migracija) na području Općine Bednja. U 2008. godini ukupno je doseljeno 80 stanovnika a odseljeno 52, ali su u međuvremenu trendovi bitno promijenjeni: u 2017. godini doseljena su 52 stanovnika a odseljen je 101 stanovnik, od čega u inozemstvo njih 33 (u 2016. godini 48).Dok se u 2008. godini na svakog odseljenog stanovnika doselilo 1,54 novih stanovnika, već u 2016. godini na svakog doseljenog stanovnika odselilo se 2,1 stanovnika (u 2017. godini 1,94 stanovnika). Ukratko: odseljavanje stanovništva uzima sve više maha.

Kad bi se izložene tendencije prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva (2011/2017.) nastavile i u narednom razdoblju, u 2030. bi godini Općina Bednja brojila tek 2.547 stanovnika, što bi ozbiljno ugrozilo njen održivi razvoj pa i opstojnost.

Osim nepovoljnih demografskih kretanja, u obzir treba uzeti i neadekvatnost ili nepostojanje odgovarajuće infrastrukture, tendencijski sve nižu razinu kompetencija preostale radne snage, kao i nedostatno poticajnu poslovnu klimu (u segmentima koji su pod utjecajem lokalne zajednice, na općinskoj ali i županijskoj razini). Tad je lakše razumjeti zašto izostaju samoobnavljanje i revitalizacija gospodarstva i poduzetništva. Umjesto uspostave tzv. 'vrlinskog kruga' međusobnog osnaživanja pojedinih segmenata gospodarstva i njihova povezivanja, na djelu je prijetnja moguće interakcije ključnih problema ruralnog prostora koji zajedno počinju stvarati neke fenomene karakteristične za 'začarani krug'siromaštva ruralnog područja. U takvim uvjetima mogućnost egzogenih ulaganja (koja dolaze iz okruženja) sve su manje vjerojatna, jer potencijalni investitori u obzir uzimajusmanjivanje broja mladih ljudi i smanjivanje gustoće stanovništva, što dalje prijeti smanjenjem stopa nataliteta i migracijom mladih ljudi, dodatno pogoršavajući demografsku situaciju. Također, smanjuju se razlozi za ulaganja u (i inače nekvalitetnu) infrastrukturu, što negativno utječe na ekonomsko funkcioniranje područja, potičući odseljavanje, te dodatno negativno djelujući na demografsku situaciju, predstavljajući daljnju zapreku u razvoju infrastrukture. 'Obrazovni krug' procesa oblikuje sve niža obrazovna razina većine ruralnog stanovništva (osobito kad se njegov obrazovani(ji) dio odseljava), što vodi smanjenju stopa zaposlenosti i posljedično, porastu stope siromaštva, s daljnjim posljedicama smanjivanja prilika za ostvarivanje kvalitetnog obrazovanja. Kako je vidljivo, stvaraju se međusobno povezani krugovi negativnih tendencija, koji spiralu razvoja guraju sve niže, te potencijalni investitori nalaze sve manje razloga kako bi investirali. Time se otvara potreba sve izraženijeg oslonca na lokalno stanovništvo kao promotora poduzetničkih projekata (oslonac na 'vlastite snage').

Prema novom poduzetništvu bednjanskog kraja. Otvara se međutim, i pitanje poduzetničkog potencijala područja i njegovo pretvaranje u moguće serije stvarnih poduzetničkih pothvata, bez obzira pojavljuju li se oni kao 'poduzetništvo iz prilike' ili 'poduzetništvo iz prisile', kao ruralno poduzetništvo ili poduzetništvo u ruralnom prostoru. Općina Bednja naručila je istraživanje (koje je proveo Institut za obrazovanje za poduzetništvo – E4E iz Zagreba) usmjereno utvrđivanjupoduzetničkog potencijala na svom području, pri čemu je fokus istraživačkog interesa bio na prepoznavanju onog poduzetništva koje pokazuje potencijal rasta i razvoja i koje može generirati novu zaposlenost, pokrećući ako je moguće, 'vrlinski krug' poduzetništva i zaposlenosti. U analizi je osobita pozornost usmjerena glavnim obilježjima znanja, kompetencija i poduzetničke kulture koja čine poduzetnika –sposobnostima prepoznavanja ili stvaranja ekonomskih prilikai/ili inoviranja, kao i sposobnostima procjene, ocjene, nadgledanja, prilagodbe i promjene poduzetničkih dugoročnih i operativnih ciljeva.

Potencijalni pokretači novog poduzetništva i/ili zapošljavanja razvrstani su u dvije temeljne skupine, koje čine: (1) postojećipoduzetnici (na području Općine Bednja ili izvan njega, uglavnom u Zagrebu ili u Sloveniji) i (2) potencijalnipoduzetnici i to (2.1) nezaposlene osobe, sklone samozapošljavanju ili poduzetništvu i (2.2) osobe koje se pripremaju za svijet rada, ali se nalaze u procesu obrazovanja, sekundarnog ili post-sekundarnog. Njima je pridodana i skupina osoba koje nisu nužno poduzetnici niti su podrijetlom iz bednjanskog kraja, ne nalaze se u procesu obrazovanja, ali posjeduju spoznaje, znanja, iskustva i mrežu socijalnih kontakata (kapitala) koja ih čini relevantnima u promišljanju mogućeg razvoja poduzetništva na području Općine Bednja ('prijatelji bednjanskog kraja').

Istraživanje je pokazalo da potencijal dinamiziranja poduzetničkog razvoja pokazuju sljedeće skupine stanovništva:

• ruralni poduzetnici (prije svega, OPG-ovi), koji nemaju izražen potencijal novog i dinamičnog zapošljavanja, ali im se uloga i značaj mogu bitno povećati, osobito ako kooperativnim naporima budu razvijali nove inovativne proizvode i usluge na razdjelnici poljoprivrede i turizma, te ako budu provodili specijalizaciju usluga unutar zajednički razvijenih složenijih inovativnih 'paketa' proizvoda/usluga;

• postojeći poduzetnici (uglavnom etablirani na području Republike Slovenije) koji pokazuju interes djelomično ili potpuno dislocirati svoje sadašnje poslove na područje Općine Bednja, ali u tom složenom i zahtjevnom procesu očekuju razumijevanje i odgovorno partnerstvo javnog sektora, razvoj precizno identificirane industrijske infrastrukture, kao i potporu u razvoju svojih inovacijskih strategija i operativnih rješenja;

• STEM području usmjerena populacija studenata i učenika, koja s jedne strane, može novim i suvremenim znanjima i kompetencijama oplemeniti poslovanje postojećih poduzeća (osobito iz prethodne skupine poduzetnika) odnosno doprinijeti stvaranju one kritične mase utjecaja koji vode stvaranju (osobito tehnološkiusmjerenih) start-upova.

Iako je za Općinu Bednja svaka od ovih skupina vrlo dragocjena, treba podcrtati jaku usmjerenost studenata i učenika s područja Općine prema STEM području. 46% studenata i 62,5% učenika 3. i 4. razreda srednjoškolskih programa izabire STEM područje (47,2% svih učenika odabire elektrostrojarske programe), što otvara mogućnost da se u uvjetima jake motivacije, dobrog obrazovanja,raspoložive infrastrukture i izvrsne organizacije isti usmjere u inovacijski i tehnološki utemeljene poduzetničke projekte – samostalno, kao ekipe ili kao suradnici tehnološki usmjerenih poduzetnika.

Za bednjanski je kraj izuzetno važno da politikom razvoja poduzetništva potiče ostanak mlađeg dijela populacije, koja je k tome solidno obrazovana i motivirana razvijati potpuno nove djelatnosti, koje mijenjaju gospodarski i poduzetnički profil Bednje.

Potpora razvoju poduzetništva bednjanskog kraja. Na podlozi provedenog i planiranih znanstvenih istraživanja te prihvaćajući poruke i iskustva suvremenih politika razvoja poduzetništva, Općinsko vijeće i općinska uprava prepoznaju važnost poduzetništva za budući razvoj bednjanskog kraja. Osobito to vrijedi za stvaranje odgovarajućih infrastrukturnihpretpostavki i potvrđenih mehanizama i institucija koje to omogućavaju, što uključuje:

• razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa kojom se prevladava digitalna podjela i inicira digitalna konvergencija, a ostvarene su i početne aktivnosti koje trebaju osigurati njenu dostupnost u bliskom razdoblju;

• pokretanje poduzetničkog inkubatora putem kojeg bi se olakšavala realizacija inovativnih poduzetničkih projekata, a koji bi u početnom/prijelaznom razdoblju mogao funkcionirati kao inkubator 'na kotačima' i s težištem na distribuiranim aktivnostima, koje ne zahtijevaju fizički prostor i odgovarajuću opremu.

Pokretanje poduzetničkog inkubatora hibridnih (fizičkih/virtualnih) obilježja važan je element politike razvoja inovacijski i tehnološki utemeljenog poduzetništva koje može iskazati potencijal disrupcije u odnosu na postojeću gospodarsku strukturu Općine, s tržištem koje daleko nadilazi njen prostor. U određivanju profila i moguće specijalizacije inkubatora (koji može dobiti i neke odrednice poduzetničkog akceleratora) važnu ulogu ima usmjerenost mladih prema STEM području, osobito prema digitalnoj transformaciji. Očekuje se da će se precizniji odabir područja interesa inkubatora ostvariti temeljem kompetencija, potreba i razvojne usmjerenosti kako zainteresiranih poduzetnika, tako još i više uključenih mladih stručnjaka i studenata i učenika, kojima se pridružuju ekspertna mentorska pomoć i zainteresirane istraživačke i razvojne institucije. Mogućnosti su brojne i uključuju primjerice izraženiji fokus na digitizacijuobiteljskih biznisa, preciznu poljoprivredu, nove materijale, aspekte razvoja pametnog sela, inteligentna rješenja koja uključuju primjenu dronova i sl.

Sam inkubator imao bi znatno veće šanse na ostvarivanje održivog razvoja kao bi odgovarao potrebama više susjednih općina i kad bi se realizirao kao prekogranični projekt sa susjednim slovenskim općinama, te će se već inicijalne aktivnosti tako i usmjeriti. Svojim poslovanjem inkubator bi morao ponuditi raznovrsne usluge, potrebne pojedinim skupinama poduzetnika, a start-upovima i prostor te odgovarajuće digitalne alate i opremu. Kako je međutim, proces od početne inicijative do finalizacije i operativnog djelovanja inkubatora relativno dug, vrlo je važno da se s aktivnostima poduzetničke inkubacije krene u što kraćem vremenskom razdoblju, koristeći rješenja 'virtualnog' inkubatora, odnosno inkubatora 'na kotačima'. Stvaranje strateških partnerstava sa zainteresiranim znanstvenim i obrazovnim institucijama, te uključivanje eksperata za inkubiranje poduzetništva sa šireg prostora (ne samo Hrvatske), mogu se polučiti vrijedni rezultati.

Neposredne predstojeće inicijative. Proces inkubiranja poduzetništva vrlo je složen i neizvjestan, a uključuje brojne pretpostavke - infrastrukturne, ekonomske, financijske, političke i sl. Njegovo intenziviranje međutim, nema alternativu. S uporištem u ESI fondovima, želja nam je zajedno sa zainteresiranim partnerima, pokrenuti procesdefiniranja i osnivanja poduzetničkog inkubatora te njegova razvoja kao institucije poduzetničke infrastrukture.Kao ključne partnere prvog kruga suradnje željeli bismo vidjeti susjedne općine s obje strane granice. U proces oblikovanja polaznih rješenja nastojali bismo uključiti i same poduzetnike, postojeće i potencijalne, koji mentorski vođeni u relativno kratkom roku mogu ponuditi konačan koncept inkubatora. Osobito važnom smatramo i činjenicu da se istodobno, takvim procesom uključeni sudionici educiraju, stječu potrebna znanja i kompetencije i razvijaju kontakte koje jamče da će s punim razumijevanjem i jasnim očekivanjima težiti realističnom rezultatu.

U početnom razdoblju djelovanja inkubatora 'na udaljenost' se mogu pružati gotovo sve usluge, osim osiguravanja fizičkog prostora, kao i specijaliziranih resursa za potrebe start-upova. Angažmanom eksperata koji raspolažu znanjima bitnim za vođenje procesa inkubacije poduzetništva može se pokrenuti cijeli proces. Također, neki od postojećih poduzetnika, koji žele biti uključeni u predmetne aktivnosti, također raspolažu relevantnim znanjima, iskustvom i kontaktima nužnim za uspjeh projekta.

Administrativni i provedbeni kapacitet Općine Bednja ovog trenutka ne odgovara potrebama projekta. Zato će se (gdje je to moguće – i u suradnji s partnerima) potražiti rješenja koja taj kapacitet povećavaju do točke kojom se omogućava nesmetani razvoj projekta. Uskoro bismo pristupili i osnivanju Poduzetničkog savjeta Općine Bednja, kao tijela koje bi Općinskom vijeću i upravi Općine pomagalou prepoznavanju potreba, planiranju, vođenju i nadzoru rezultata procesa razvoja poduzetništva. Vjerujemo da bismo time poslali i jasnu poruku da Općinu Bednju vidimo kao poduzetnicima prijateljsku zajednicu, svjesni da je riječ o sporim i vrlo složenim, ali i procesima koji (naglasimo to još jednom) nemaju alternativu.