Mukotrpan posao oko obnove uzgoja starinskih sorta raži čija se slama (škop) koristi za pokrivanje krovova starih kuća, što su ga prije tri godine pokrenuli Općina Bednja i vodstvo mjesnog KUD-a Franje Serta, ove je godine napokon okrunjen prvom pravom žetvom. Nakon potrage po bednjanskim selima za sjemenom izvorne domaće raži, neuspješnih početnih pokušaja njena uzgoja i prve lanjske žetve s pristojnim urodom, krajem srpnja i početkom kolovoza je žetvu kasnih sorta raži na svojim parcelama obavilo četrdesetak mještana iz Bednje i okolice. Oni su sjeme raži besplatno dobili od matične Općine, koja je na takav način željela potaknuti sjetvu, s krajnjim ciljem proizvodnje slame za škopove.
Među njima je i Josip Podsečki, koji je na dvije parcele proizveo oko 300 kilograma prvorazredna sjemena i, što je još važnije, oko 180 komada škopova. Velik je to uspjeh ako se zna da domaću raž desetljećima gotovo nitko nije sijao, pa je izvorna sorta gotovo nestala. A bez nje nema ni slame za škopove. Naime, autohtona sorta za trećinu je viša od hibrida i naraste do dva metra visine, njena je slama tanja i finija i nije sklona polijeganju.
- Nakon što mi je desetak žena na tradicionalan način poželo žito i na njivi ga ručno omlatilo, sav ostali posao oko pripreme slame za škopove na strništu obavljam sam. Nakon što žito još jednom omlatim na tvrdoj podlozi, stabljike potom moram provući kroz napravu koju zovemo rihelj. Po uzoru na nekadašnje alate bednjanskoga kraja, izradio mi ga je prijatelj Pero Končevski. Bez rihelja škop se ne može napraviti – priča Joža, provlačeći raž kroz drvene zupce rihelja. Pošto ih provuče desetak puta, sa stabljika otpadne lišće i sav suvišni dio, pa one odmah dobiju lijepu zlatnožutnu boju. Nakon toga Joža ih poravna i slaže između dviju letvica u snopove 50x50 centimetara.
- Nakon što snop bude težak između pet i šest kilograma, on se stisne i tako se dobije škop debljine tridesetak centimetara. Njime se onda posebnim postupkom pokrivaju krovovi. To je tek prava umjetnost! Ne zna to svatko raditi, to je umijeće koje se uči s vrsnim majstorima. A u našem kraju najbolji majstor je Žiga Kuhar, koji je pokrivao škopom i Vilu Weiss – otkriva Podsečki. Za škopom vlada velika potražnja, jer su slamnati krovovi sada „in“, a ono što proizvedu Bednjančani tek je kap u moru velikih potreba.
- Zna li se da je cijena samo jednog škopa 60 kuna, a da za jedan krov veličine 8x4 metara treba 250 škopova, računica pokazuje da je krov od škopa skupa stvar. Budući da je potražnja za njim golema i da nas zovu ljudi iz cijele Hrvatske, našim mještanima otvorena je mogućnost solidne dodatne zarade. Svi oni koji bi htjeli domaće sjeme radi sjetve, mogu mi se javiti posredstvom Općine Bednje – poručio je Joža Podsečki.
Škop kao atraktivna turistička ponuda
- Vrlo smo zahvalni Mari Bogović ih županijske savjetodavne poljoprivredne službe, koja nam je dala dragocjene upute u vezi tla i savjete oko prihrane raži. Zahvaljujući tome, mještani su imali dobru žetvu, pa su neki od njih škop već dobro prodali, dok će ga drugi iskoristiti za vlastite potrebe. Svojim škopom ja ću prekriti jednu staru hižu iz okolice Bednje, koju ću preseliti na svoje etno-imanje u Rinkovcu. Želio bih je urediti kao ogledni primjer nekadašnje stare bednjanske hiže i kao turističku atrakciju – ističe Podsečki.
A o tome koliko je atraktivno njegovo etno-imanje s prikazom lokalne povijesti, uređeno pokraj rijeke Bednje, svjedoči i podatak da su prošlih dana na njemu kampirali i turisti iz Pariza, Grenobla, Amsterdama. Joža nikome od njih ne naplaćuje ništa, a oduševljenje gostiju, koji domaćinu ostavljaju svoje kontakt adrese, najbolja je potvrda da je gazda Joža na pravom - turističkom - putu. (ljr)
Foto: B. Težak